Siniša Pašćan – osnivač i vlasnik škole

Siniša Pašćan je rođen 14. decembra 1955. godine u Novom Sadu. Prvi dodir sa znanjem i zanatom optičara imao je sa nepunih 15 godina. Tada je krenuo i, kao jedan od najuspešnijih u generaciji, završio školovanje u čuvenoj školi za optičare „Ruđer Bošković“ u Zagrebu.

Optičarska struka opredelila je životni put Siniše Pašćana i on joj se u potpunosti posvetio kao da su sudbinski povezani. Od te struke i danas živi. Istim putem krenula je i cela njegova porodica – supruga i dvoje dece. Optičarski zanat je tako postao porodični posao, tradicija i zaštitini znak. Siniša Pašćan danas predano radi u svojoj porodičnoj firmi „Optika Pašćan“, pre svega u Novom Sadu, gde poseduje tri savremeno opremljene radnje. Svoju prvu optičarsku radnju, međutim, otvorio je u Rumi gde je poznat i gde ga građani rado posećuju.

A da je optičarski zanat za Sinišu tradicija i zaštitini znak, najbolje govori podatak da se ovim poslombavi 46 godina, od čega čak 43 profesionalno. Znatan deo tog vremena, oko petnaest godina, proveo je stičući rutinu i otkrivajući čari optičarske veštine u takozvanoj „državnoj službi“ u Getaldusu. Nakon toga, pa sve do danas, svoje znanje koristi stvarajući sopstvenu firmu, dajući joj prepoznatljiv predznak. „Optika Pašćan“ je dobro znana ne samo u Srbiji, već i van nje.

Zahvaljujući profesionalizmu, pregalaštvu i savesnom radu tokom minulih godina, uspostavio je mnogobrojne poslovne kontakte sa vlasnicima najpoznatijih italijanskih proizvođača dioptrijskih okvira, sunčanih naočara kao i dioptrijskih sočiva. Zato i ne čudi što se u optici Pašćan pod povoljnim uslovima i u svakom času, prema zahtevu mnogobrojnih korisnika njihovih usluga, mogu naći najkvalitetniji artikli, koji se mogu nabaviti na najekskluzivnijim mestima u Evropi.

Tokom godina predanog i marljivog rada u ovaj zanat utkao je svo svoje znanje, ljubav i veštinu, a rezultat toga je visoko mesto Optike Pašćan među optičarima najpre u Vojvodini, a onda i u celoj Srbiji. Znak priznanja i uvažavanja je poverenje i izbor kolega koji ga biraju na mesto predsednika Udruženja optičara Vojvodine 2000. godine, u kome je i danas na istoj funkciji. Istovremeno, postaje i član Izvršnog odbora Udruženja optičara Srbije.

Pored svog profesionalnog rada, Siniša se bavi i drugim aktivnostima, gde je takođe zabeležio zapažene rezultate. Duži vremenski period amaterski se bavio sportom. Bio je golman u tada novoformiranom, a danas poznatom fudbalskom klubu iz Rume. Interesantno je da je odigrao i prvu zvaničnu utakmicu za taj klub i tako ušao u istoriju kluba.

Ljubav prema slikarstvu rodila se u ranoj mladosti i traje sve do danas. Siniša Pašćan je 2006. godine postao član Udruženja likovnih umetnika Srema, tačnije Rumske slikarske kolonije. U okviru udruženja do sada je imao četiri zajedničke izložbe, dve u Rumi, a jednu u Zrenjaninu i u Šapcu. Ilustrovao je i tri knjige pesama poznatog pisca iz Srema, prof. Đure Šefera.

Veoma je zapažena Sinišina uloga u afirmaciji optičarske struke i približavanju optičarskog zanata građanima i korisnicima optičarskih usluga. Pored sveobuhvatnog pregalaštva i celokupnog angažovanja Siniša deo svog rada posvećuje edukativnom radu.

Vrhunac pisanja knjiga iz oblasti optike, Siniša je ostvario 2010. godine, kada su iz štampe izašle „Praksa za optičare I“ i „Praksa za optičare II“, jedinstvena literatura ove vrste, koja osim što može da se koristi kao udžbenik za praktičnu nastavu, mnogim optičarima koji su u poslu koristi i kao vodilja u radu, jer su sve radne operacije koje se obavljaju u optici, opisane rečima i propraćene fotografijama..

Svestranost, agilnost i avanturistički duh iznedrili su još jedan Sinišin talenat, pisanje beletristike. Tako je nastao roman prvenac „Amerikanac u Beogradu“ koji je objavljen u martu 2007. godine. U martu mesecu 2012. godine, pojavila se i knjiga pod nazivom "Don Huan", koja predstavlja nastavak knjige "Amerikanac u Beogradu".

S obzirom da Siniša mnogo voli decu, u svom spisateljskom radu nije zaboravio ni najmlađu populaciju, te im je posvetio predivnu zbirku dečje poezije sabranu u knjizi „Dete je lepota sveta“, napisanoj u stilu poznatog pesnika Čika Jove Zmaja.

Siniša Pašćan izražava veoma veliku ljubav prema putovanjima. Može se reći da ga krasi kosmopolitski duh, jer je u okviru svojih putovanja obišao sve kontinente gde je upoznao različite kulture i ljude. Putovanja su proizišla iz potrebe za odmorom od rada ali Siniša ih je upotrebio da upozna što više ljudi i izgradi sebe u što kompletniju ličnost..

U svoje slobodno vreme, Siniša je publicista i kolumnista, tako da od pojavljivanja najekskluzivnijeg časopisa o putovanjima "Kolumbo", koji izlazi u svim bivšim republikama Jugoslavije, on nesebično deli svoja iskustva sa raznih putovanja.

Pored svega ovoga,Pašćan se angažuje i u realizaciji mnogobrojnih radio i TV emisija iz oblasti optike i tim putem popularizuje optičarsku profesiju i približava svoj rad široj javnosti. Siniša je osnivač prvog časopisa optičarske škole “Pašćan”, pod nazivom “Moja profesija”. Dugi niz godina u novinskim listovima „Dnevnik“, „Magiyar Szo“(„Mađar so“), „Lepota i zdravlje“ i „RU-7“ Siniša je potpisivao članke o optici.

Jedan od aspekata Sinišinog stvaralaštva jeste i pisanje tekstova pesama, među kojima su “Novosadska”, „U Rumi je srce Srema“, „Gde su sada oni dani“, izvođenih na festivalima poput „Bisernice Janike Balaža“ i mnogim drugim. .

Kao logičan rezultat i nastavak ovako impresivnog angažovanja u struci, proisteklo je i otvaranje Prve privatne srednje optičarske skole „Pašćan“. Od osnivanja, 2006. godine, kroz školu je prošlo deset generacija učenika sa svih prostora bivše Jugoslavije i iz drugih krajeva Evrope. Ovo nije za čuđenje jer je ceo svoj život posvetio poštenom, kvalitetnom i savesnom radu. Siniša je svoj autoritet gradio na kvalitetu i znanju, profesionalnom i korektnom odnosu prema ljudima sa kojima sarađuje. Ostao je dosledan svom životnom opredeljenju da se kontinuirano obrazuje, usavršava i trudi u životu i struci. Između ostalog, Siniša redovno posećuje najprestižnije sajmove optike kao što su milanski„Mido“ i pariški „Silmo“..